Bronca, prva legura izumljena u ljudskoj povijesti. S razvojem tehnologije taljenja čelika postupno je postajao manje važan.
Međutim, bronca se još uvijek široko koristi u tradicionalnim poljima, a također je nezamjenjiva za neke moderne proizvodne tehnike. Danas je ponovno jedan od najpopularnijih materijala za kućišta.
Još u četvrtom stoljeću prije Krista čovjek je naučio lijevati broncu. U arheologiji se faza ljudskog kulturnog razvoja obilježena upotrebom bronce naziva "brončano doba". Bronca je legura s udjelom bakra od najmanje 60%. Bronca koju su izrađivali naši preci bila je legura crvenog bakra (čistog bakra) i kositra ili olova koja je bila tamnocrvena, ali je s vremenom zbog oksidacije postala zelenkastosiva pa otuda i naziv bronca. Osim bronce, legure bakra uključuju mjed, bijeli bakar i ljubičasti bakar. Čisti bakar je relativno mekan, ali kada mu se doda kositar, on ima mnoga svojstva pogodna za industrijsku proizvodnju. Bronca koja sadrži 10% kositra je 4.7 puta tvrđa od čistog bakra. Osim kositrene bronce, dostupna je i aluminijska bronca, olovna bronca ili fosforna bronca. Bronca je antimagnetska, otporna na habanje i elastična, a posebno je otporna na koroziju morskom vodom (soli). Kada se oksidira, bronca razvija karakterističnu zelenu "patinu" i postupno stvara sloj bakrenog oksida koji štiti izvorni materijal ispod njega od korozije, a istovremeno zadržava njegove karakteristike.

Za popularnost bronce zaslužna su tri popularna trenda u urarstvu posljednjih godina: prvo, retro. Kao prva legura koju je čovječanstvo koristilo, uz činjenicu da se njezin izgled mijenja s vremenom, bronca je nedvojbeno najprikladniji materijal za izražavanje retro tematike. Druga je zelena, osim zlatne, boja bronce je najkompatibilnija sa zelenom, ali je cijena puno niža od prve. Na kraju, personalizacija. Boja i zrnatost brončane oksidacije usko su povezani s vlagom okoline u kojoj se nalazi i PH nositelja, tako da svaki brončani sat postaje jedinstven kao i njegov vlasnik, čime se zadovoljava zahtjev za personalizacijom. Osim toga, marke satova mogu potrošačima ponuditi više mogućnosti mijenjanjem sastava metalne legure i mijenjanjem nijanse bronce. Aluminijska bronca je najčešći izbor, gdje postotak aluminija može varirati. Općenito, veći sadržaj aluminija će bronci dati hladniji sivi ton, dok će niži sadržaj rezultirati toplijim tonom. Štoviše, različiti sastavi utječu na brzinu stvaranja patine, a neke marke također nanose zaštitni premaz na površinu metala. Tudor brončani satovi, na primjer, relativno sporo oksidiraju i imaju vrlo ujednačenu površinu.